Samo jedna prosječna osoba proizvodi otprilike četiri kilograma otpada dnevno ili tonu i pol otpada godišnje, a konstantnim stvaranjem i gomilanjem otpada značajno utječemo na okoliš – more, izvorišta vode, obradivo tlo, širenje zaraza i sl.
Stoga je najvažnije pitanje:
KAKO riješiti problem ogromne količine otpada?
Čim recikliramo – automatski štedimo, jer trošimo manje resursa, vremena i truda za konstantno stvaranje novih proizvoda. Odvojenim odlaganjem štitimo i svoj okoliš od vrlo štetnih otpadnih tvari. Primjerice:
Samo 1 l motornog ulja može zagaditi milijun litara pitke vode!
Ukratko, otpad se razvrstava iz dva osnovna razloga:
1. izdvajanje iskoristivog dijela (papir, staklo, karton, biootpad, plastika i dr.) s ciljem recikliranja te
2. izdvajanje opasnog otpada (ulja, baterija, lijekova, kemikalija i dr.) s ciljem detoksikacije i recikliranja.
Potražite više informacija o kantama za razvrstavanje otpada u blogu Kante za odvajanje otpada kojima je nemoguće odoljeti.
Pravilno odlaganje otpada nije samo pitanje regulative već i odluka kojom već danas možemo malim koracima mijenjati svijet oko sebe!
Sustav zbrinjavanja otpada organizira na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o potrebama i mogućnostima lokalne zajednice, pa stoga mogu dodatno zbuniti različita pravila odlaganja i zbrinjavanja različitih vrsta otpada u različitim mjestima. Primjerice, u nekim se gradovima tetrapak ambalaža odlaže u plavi spremnik za papir, dok se drugdje odlaže u žuti spremnik za PET ambalažu.
Kako biste bili sigurni da ispravno odvajate svoj otpad, konkretne upute zatražite od lokalnog komunalnog poduzeća.
Istražili smo upute za razvrstavanje otpada na području grada Zagreba, i dobili odgovor na pitanje:
KAKO razvrstavati otpad kod kuće?
Otpad razvrstavamo prema vrsti materijala, a ambalažu od različitih proizvoda potrebno je očistiti od ostataka sadržaja.
Biootpad i kompostiranje
Biootpad čini najveći udio kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta (kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja), preporučljivo na mjestu njegovog nastanka ili za proizvodnju bioplina.
Odvojeno skupljanje biootpada je moguće:
– U SMEĐIM SPREMNICIMA, postavljenim uz stambeni objekt – skupljač dolazi po biootpad i odvozi ga u kompostanu;
– Odvojeno skupljeni biootpad građani donose u reciklažno dvorište (manje količine) ili u kompostanu;
– Organiziranjem prigodnih prikupljanja biootpada (božićna drvca, otpalo jesensko lišće, proljetna i zimska rezidba).
U kućanstvima biootpad treba odlagati u posude od oko 10 l, s poklopcem, te prazniti ih barem jednom u 3 dana. U SMEĐE SPREMNIKE:
⇒ TREBA odlagati:
– kuhinjski organski otpad – sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma (usitnjena), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja,…
– vrtni ili zeleni otpad – pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, pepeo drvenog ugljena ili drva,…
– i ostali biootpad.
Ako imate mogućnosti za kompostiranje u vrtu/vrtnom komposteru iskoristite otpad iz kuhinje i vrta!
⇒ NE KOMPOSTIRATI:
– osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, izmet, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisavača i pepeo kamenog ugljena.
Zbog spore i teške razgradnje nije preporučljivo odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha, češera i kosti. Nikako ne stavljati otpatke koje sadrže kemikalije npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano impregnirano drvo i stiropor,..
Papir i karton
Papir i papirni derivati su među najlakšima za recikliranje i vrijedna su sirovina. Recikliranjem papira čuvaju se šume, štedi energija, smanjuje onečišćenje vode i zraka te štedi skupi deponijski prostor.
Ako odvojeno prikupimo i recikliramo 1 tonu otpadnog papira, spasili smo 20 mladih stabala, uštedjeli oko 60.000 litara vode, potrošili upola manje energije i 15 puta manje onečistili otpadne vode!
Otpadni papir se odlaže PLAVE SPREMNIKE ili u reciklažna dvorišta. U plave spremnike:
⇒ TREBA odlagati:
– novine, časopise, prospekte, kataloge,
– bilježnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice,
– pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice,
– mape, kartonske fascikle, valovitu ljepenku, kartonske kutije (bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.).
⇒ NE SMIJE SE odlagati:
– indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir,
– zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i sl.,
Prilikom razvrstavanja papira od ostatka otpada, nemojte uključiti plastičnu ambalažu, naljepnice ili pakete koji imaju plastične ili metalne obloge.
Plastična ambalaža
Metalna i plastična ambalaža i ambalaža za piće ili hranu često se odlažu zajedno. Trebaju biti čisti, bez prekomjernog onečišćenja, ulja ili masti, te moraju biti u skladu s pravilima recikliranja lokalne regije.
Za 1 kg PET-a (materijal iz kojeg su izrađene boce za napitke) treba utrošiti 1,9 kg nafte!
Plastiku je moguće više puta reciklirati, a recikliranjem se štede resursi i energija i smanjuje skupi deponijski prostor.
Plastična ambalaža se skuplja u ŽUTIM SPREMNICIMA i zelenim otocima postavljenim na javnim površinama, te u reciklažnim dvorištima. U žute spremnike:
⇒ TREBA odložiti:
– Polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PP i sl.;
– Boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih proizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.;
– Čaše i posude od jogurta, sira i sl. – mogu imati na sebi oznake: PS, PP;
– Pjenastu ambalažu od koje su izrađeni podlošci za prehrambene proizvode, zaštitnu ambalažu za razne prehrambene proizvode od stiropora – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.;
– Ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo, TetraPak ambalažu i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.
⇒ NE SMIJE SE odlagati:
Plastična ambalaža s bilo kakvim ostacima, a pogotovo od:
– jestivog otpadnog ulja
– motornog ulja,
– boja i lakova,
– sredstava za čišćenje na bazi lužina poput sredstava za čišćenje štednjaka i pećnica,
– kemijskih sredstava za čišćenje podova, namještaja i sl.
Metalni otpad
Sve se vrste metalnog otpada mogu više puta reciklirati. Stoga ih je potrebno odvojeno skupljati te odlagati u reciklažna dvorišta.
Recikliranjem 1 tone aluminijskih limenki uštedi se 5 tona boksita i utroši se 20 puta manje energije.
Za proizvodnju 1 tone sirovog aluminija utroši se čak 600.000 litara vode i 15.000 kWh električne energije!
Metalni se otpad odlaže u ŽUTI SPREMNIK zajedno s plastikom, u koje:
⇒ TREBA odlagati:
– Prazne limenke od napitaka i hrane
⇒ NE SMIJE SE odlagati:
– limenke s ostacima od boja, lakova i ulja,
– limenke s ostacima od kemikalija,
– boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina,
– boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce),
– nemetalna ambalaža.
Staklo
Odvojenim skupljanjem i recikliranjem staklenog ambalažnog otpada štede se prirodna bogatstva, energija i odlagališni prostor, te se smanjuje onečišćenje zraka, vode i tla.
Energija koja se uštedi recikliranjem jedne staklene boce, dovoljna je da žarulja od 100 W gori 4 sata!
Za odlaganje stakla se koriste ZELENI SPREMNICI u koje:
⇒ TREBA odlagati:
– samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.)
⇒ NE SMIJE SE odlagati:
– prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna,
– žarulje i fluorescentne svjetiljke,
– porculanski i keramički predmeti.
Ravno prozorsko staklo i fluorescentne svjetiljke odlažu se isključivo u reciklažna dvorišta.
Ostale vrste staklenog otpada treba odvojeno skupljati samo ako je organizirano recikliranje.
Prije recikliranja staklenih posuda ili boce treba ih isprati i ukloniti poklopac (koji se može postaviti bilo u metalni ili plastični spremnik, ovisno o materijalu od kojeg je napravljeno).
Ponegdje se čak razvrstavaju različite boje stakla, kako bi se ubrzao i olakšao proces recikliranja.
Odlaganje elektronike
Gotovo svaki elektronički proizvod ikad proizveden mogao bi i trebao bi biti recikliran. U mnogim zemljama možete otpremiti upotrijebljenu elektroniku u bilo kojoj trgovini sličnih proizvoda. Na drugim mjestima imate posvećene centre za pohranjivanje i prikupljanje gdje će reciklirati sve što je slomljeno ili ne funkcionira, te prodati ili dati stvari koje su još uvijek upotrebljive.
Miješani komunalni otpad
Popularna kanta za smeće primit će sav otpad koji niste uspjeli razvrstati u plavi ili žuti spremnik ili odnijeti na zelene otoke ili reciklažno dvorište. Vrlo je važno pripaziti da se u taj spremnik nikako ne odlaže opasan otpad budući da sadržaj završava na odlagalištima.
U SPREMNIK ZA KOMUNALNI otpad:
⇒ TREBA odlagati:
– vrećice iz usisavača
– higijenski papiri, vlažne maramice
– ostaci od pripremanja hrane
– zaprljani ili premazani, voštani papiri
– ambalaža neprikladna za reciklažu (npr. višeslojna od plastike i aluminija, ambalaža za lijekove)
– naljepnice
– spužve, tapete
– zdjele i drveni pribor
– pelene i higijenski ulošci
⇒ NE SMIJE SE odlagati:
– ambalaža od metala, stakla i plastike
– upotrebljena Tetra Pak ambalaža za mlijeko i napitke
– električni i elektronički uređaji (i pripadajući dodaci poput kablova)
– glomazni, metalni i građevinski otpad
– opasni otpad (fluorescentne svjetiljke, štedne žarulje, lakovi, otapala, baterije i akumulatori)
– tekući i polutekući otpad, žar i vrući pepeo
– žive životinje i životinjske lešine
Proces očuvanja okoliša započinje prvim korakom, odnosno u našim domovima.
Mnogi se ljudi odlučuju razvrstavati otpad i sami ga odvesti na mjesta za zajedničko zbrinjavanje otpada ili u neku vrstu postrojenja za recikliranje, čak i kada u mjestu u kojem žive ne postoji sustav recikliranja.
Ne treba zaboraviti da odvajanjem otpada i recikliranjem:
– smanjujemo količinu smeća,
– iskorištavamo otpad za razne namjene,
– sprječavamo zagađivanje vlastitog okoliša i
– štedimo energiju.
Razvrstavanje kućnog otpada mali je doprinos koji svatko od nas može dati za zaštitu okoliša. Ako još nemate vlastite kante za odvajanje kućnog otpada u svom domu, potražite više informacija o sistemima za odvajanje otpada u blogu Kante za odvajanje otpada.
Reference:
https://www.dosomething.org/us/facts/11-facts-about-recycling
//www.cistoca.hr
//www.eko-flor.hr
//www.zagreb.info/aktualno/zg/razvrstavanje-otpada-u-zagrebu-evo-kakav-je-plan-i-koliko-iznose-kazne/170732
Foto: //lib.irb.hr/web/hr/vijesti/item/1367-otpad-nije-smece.html
