Dobar je osjećaj kada se kupci pojave u dućanu i kažu – gotovo je, majstor je složio namještaj iz onoga što smo izabrali i odlično je!“, kaže Anđela Kinda, prodajna savjetnica u zadarskom Iverpanu.
Ljubav je uvijek dobar razlog za promijeniti život, a Anđela je zbog ljubavi ostavila Ameriku i došla živjeti u Bibinje. Lako je pretpostaviti zašto netko ode u Ameriku. Još uvijek postoji izraz kako je to zemlja neograničenih mogućnosti. Ali kada netko odluči vratiti se da bi živio u Bibinju, onda mora postojati dobar razlog.
Važno je prepoznati što kupac želi, kakva je osoba i čemu je sklon u dizajniranju svog prostora. Ne mogu nekome forsirati neku odluku zato što se nešto meni sviđa
Anđela Kinda je ostavila Pittsburgh, vratila se u Bibinje u kojima je odrasla i zaposlila se u Iverpanu. Uredila je svoj život po svojim željama.
“Zaljubila sam se”, kaže kroz smijeh kojim razoruža sve koji sumnjaju u taj pojam. Anđelin otac je radio u Pittsburghu, naizgled kao i svi koji odu u inozemstvo zaraditi. Anđela to uspoređuje sa životom pomorca, no kada je bila u dobi od četiri godine, cijela je obitelj odlučila preseliti. Tako je Anđela svoje obrazovanje stekla u Americi odakle je obitelj dolazila tijekom ljeta na odmor u Hrvatsku.
Ljetna je ljubav izdržala periode razdvojenosti tijekom tri godine i pretvorila se u vezu na daljinu. Nakon srednje škole upisala je fakultet marketinga i menadžmenta i onda se dogodilo, osjećaji su donijeli odluku.
“Nisam mogla bez njega i jednog dana sam kupila kartu i došla. Kao u filmu”, priča kroz smijeh.
“Ne znam, ne mogu to objasniti, ali valjda je tako. Zaljubiš se i to je to”, govori. “U Hrvatskoj živim, radim. Tu sam žena, majka, kraljica”, parafrazira poznate stihove.
“Imala sam jako lijep život u Pittsburghu. Predivno djetinjstvo”, kaže, dodajući kako je nekada Pittsburgh bio industrijski grad metaloprerađivačke industrije u kojem je proizvodnja čelika bila pokretački biznis. Naseljavali su ga europski doseljenici.
“Danas je to prekrasan turistički grad na tri rijeke s divnom panoramom”, opisuje gdje je živjela do svoje 19. godine, okružena Amerikancima. Ako je i bilo nekoga iz Hrvatske u to doba u Pittsburghu, Anđela ga nije upoznala. Uspoređujući život kaže da iako ovdje mnogo toga nedostaje, život u Hrvatskoj je puno sigurniji.
Mi nismo klasični trgovci, ljudi ne dođu samo kupiti stvari po popisu, nego traže savjete, raspituju se i ovdje kreiraju izgled svog doma
“Ovdje nemam strah kad su mi djeca vani. A i ovdje je sunce i more. Svako jutro kada se probudim, izađem na balkon i pogledam more. To je sve što mi treba u životu”.
Dolaskom u Hrvatsku, zaposlila se kao dizajnerica u tvrtki koja se bavila izradom namještaja, što koristi sada kada gradi vlastitu kuću.
“Volim pomagati ljudima, savjetovati ih, sudjelovati s njima u kreiranju njihova prostora”, kaže o svom poslu na odjelu iverala u Iverpanu. “Mi nismo klasični trgovci, ljudi ne dođu samo kupiti stvari po popisu, nego traže savjete, raspituju se i ovdje kreiraju izgled svog doma”, govori Kinda.
“Nama je Pinterest, društvena mreža bazirana na fotografijama, kao Google. Svi bi htjeli u svom domu nešto što su vidjeli na fotografijama. Onda treba ljudima objasniti da ono što su vidjeli na internetu možda neće odgovarati u njihovu prostoru. Tada krene novo planiranje”, opisuje razgovore s kupcima.
“Ljudi žele znati sve o materijalu prije nego donesu konačnu odluku. Žele znati da li da uzmu sjajni ili mat materijal, čak da li da uzmu tamni ili svijetli ton”. Pritom dodaje kako je sasvim prirodno da kupci ne poznaju materijale. Zato im ona pomaže, govori kako, primjerice, među materijalima postoji sedam ili više nijansi sive boje, kako su neki materijali skuplji radi raznih karakteristika. Podsjeti ih da materijal na kojem se poznaju otisci možda nije najpodesniji za kuhinje, ali je sasvim dobar za sobe u kojima djeca neće stalno otvarati vrata ormara.
Ugodno joj je u okruženju Iverpana, svojih kolega. “Baš se svi jako dobro slažemo, kao velika obitelj smo, svi si pomažemo, vesela smo ekipa”, govori o ljudima u čijem je društvu više od godinu dana koliko radi u Iverpanu.
“Važno je prepoznati što kupac želi, kakva je osoba i čemu je sklon u dizajniranju svog prostora. Ne mogu nekome forsirati neku odluku zato što se nešto meni sviđa. Kupci moraju izabrati ono što će njima najviše odgovarati, a na meni je da im u tome pomognem tako da ih upoznam s karakteristikama svakog materijala”, govori Anđela dodajući kako se nakon nekoliko rečenica jasno saznaje je li određeni materijal za nekoga preskup, je li riječ o određenim bojama kojima je kupac sklon.
“Dobar je osjećaj kada se kupci nakon svega pojave u dućanu i kažu – gotovo je, majstor je složio namještaj iz onoga što smo izabrali i, odlično je!”, kaže Anđela. Tada zna da je sve dobro napravljeno.
